Treća Škola abolicionističkog feminizma (Re:AFK)
Sanjajmo budućnost abolicionističkog feminizma: Lekcije iz studentskih blokada
Studentske blokade u Srbiji odjeknule su cijelim regionom. Imale_i smo priliku da svjedočimo možda najmasovnijem političkom organizovanju do sada na ovim prostorima i učestvujemo u njemu. Pored masovnosti, ovaj pokret karakteriše i decentralizirana, direktno-demokratska izgradnja vandržavnih kontrainstitucija na fakultetima, u kulturnim prostorima, na ulicama i u lokalnim sredinama. Slične tendencije javljale su se i u brojnim drugim kontekstima kroz skorašnju historiju, a pogotovo tokom prethodne dvije decenije – u Turskoj, Grčkoj, Americi, Siriji, Bangladešu, Egiptu, Francuskoj, Hrvatskoj i Bosni.
Ono što studentske blokade čini posebnima jeste to što se radi o formama organiziranja koje ukazuju na mogućnosti prevazilaženja i preispitivanja dosadašnjih oblika organiziranja u našem društvu. Studenti_ice su uporno odbijali_e izlaglasati vođe, suprotstavljali_e su se hijerarhiji, a odluke su donosili_e na plenumima direktno-demokratskim odlučivanjem. Često nam se mistificira proces direktne demokracije kao suviše kompliciran, neprimjenjiv u š 9irim društvenim pokretima, ali studenti_ice su uspjeli_e. Sve ovo ne bi bilo moguće bez masovne uzajamne pomoći koju je studenticama i studentima pružalo cjelokupno društvo, što u obliku materijalne podrške (donacija u hrani, higijenskim potrepštinama, resursima poput bina i smještaja…), što emocionalne podrške (pridruživanja protestima, zalaganja za pokret i podrške njegovim zahtjevima), što zaštite od fizičkoga nasilja koju su nudile i grupe koje nužno ne naliježu progresivnijim politikama.
Usprkos činjenici da se studentski pokret izričito vodi nenasilnim politikama, suočio se sa nesrazmjernim odgovorom represivnih državnih aparata. Od hapšenja, prebijanja i korišćenja zvučnog topa na mirnim demonstracijama pa sve do prisluškivanja, praćenja i dijeljenja povjerljivih informacija u medijima. Abolicionistički feminizam jedna je od perspektiva koje od svojih začetaka nastoje da kritički promisle upravo pitanja koje nam se trenutno postavljaju – koju ulogu u društvu zapravo igraju represivne institucije poput policije, vojske ili zatvora? Koje je njihovo mjesto u održavanju kapitalističke eksploatacije i kako su ti oblici nasilja utkani u režime roda, rase i/ili enticiteta odnosno nacije? Da li možemo i kako da zamišljamo društva zasnovana na solidarnosti, brizi i zajedništvu? Kako se možemo nositi sa nasiljem bez njegova reproduciranja i institucionalizovanja u zatvore, policiju, vojsku i druge represivne forme? Koje su alternative neoliberalnom kapitalizmu i re/opresijama koje su uvjetom njegova funkcioniranja?
Ovo su pitanja koja su danas dramatično porasla na relevantnosti u našem društvu, sudeći prema broju ljudi koji ih zajednički promišljaju – ili makar spontano to promišljanje proživljavaju u praksi. Međutim, to su pitanja u koja su nerijetko svojim položajem mnogi_e bivali_e pogurnuti_e. Izbjeglice, Romi_kinje, seksualne radnici_e, žene, siromašni_e, radnici_e, osobe etnicizirane kao manjine u nacionalno stratificiranim prostorima, LGBTIQ+ osobe i brojne druge grupe suočene su sa nasiljem ovog sistema koji je sasvim otvoreno neprijateljski prema njima nastrojen. U SAD-u su to shvatale i razmatrale Crne osobe, koje su i razvile teorijski pravac abolicionizma i abolicionističkog feminizma, dok su drugdje to činile različite kolonizovane, rasijalizirane i etnicizovane grupacije, skvoteri_ke, anarhisti_kinje, socijalistički, ekološki, radnički i/ili feministički aspekti društvenih pokreta. Taj je oblik rada nužan ne samo da bismo preživjele_i nego i da bismo izgradile_i budućnosti u kojima više ne bismo trebale_i brinuti oko policijskoga nasilja ili krova nad glavom.
Abolicionistička feministička letnja škola je prostor zajedničkoga zastajanja u odgovornosti za društvo u kojem želimo živjeti i prilika da učimo jedne_i od drugih, kao i iz tekstova u kojima je moguće naći obrise abolicionističkih tema. Na ovoj ćemo ljetnoj školi zajedno proučiti društveni kontekst koji je doveo do pada nadstrešnice u Novom Sadu i početka blokada iz perspektive abolicionističko-feminističke kritike. Pokušaćemo konstruirati zajedničke temelje za razumijevanje geneze studentskih blokada, analizirajući koji su to pokreti svojom ostavštinom informisali, ali i omogućili njihov nastanak. Takođe, želimo problematizirati političke i ideološke kontradikcije koji je ovaj masovni pokret obuhvatio. Šta možemo naučiti iz blokada i šta možemo poboljšati ogledajući se na principe abolicionističkog feminizma? Konačno, cilj nam je da zajednički kritički čitamo studentske blokade i nadogradimo se na njih. Gdje je feministička abolicija u blokadi i kako sanjamo organiziranje za budućnost?
Škola u organizaciji kolektiva Re:AFK ove će se godine održati od 3. do 7. septembra u Zagrebu. Pozivamo feminističke aktivistkinje_e, istraživačice_e, članice_ove kvir feminističkih kolektiva i organizacija, kao i druge osobe okrenute potrazi za radikalnom reimaginacijom i transformacijom društvenih odnosa. Ako te zanima da učestvuješ, možeš se prijaviti do 4. augusta putem sljedećeg linka: [Treća Škola abolicionističkog feminizma].
Učešće je besplatno, ali bismo vas zamolile, ako ste u mogućnosti izdvojiti solidarni doprinos organizacijskim troškovima.
O nama:
Ljetna škola feminističkog abolicionizma samoorganizovana je postjugoslavenska inicijativa čiji je cilj pokrenuti dijalog o osmišljavanju i stvaranju društva koje nije zasnovano na kaznenim politikama, zatvorima i policiji, već na solidarnosti, uzajamnoj pomoći i brizi jedni o drugima u kontekstu izgradnje ekonomske i socijalne pravde e – sa posebnim fokusom na rodnu dimenziju i kvir feminističku politiku. Škola je zamišljena kao mjesto susreta, zajedničkog rada, kolektivnog sanjanja i prelijevanja emancipatornih imaginarija u praksu. Polaznice_i aktivno učestvuju u proizvodnji znanja tokom škole.
Dvije prethodne letnje škole održane su u Novom Sadu, a ove godine po prvi put se selimo u Zagreb. Htjele bismo da škola postane godišnji događaj, svaki put u drugom postjugoslavenskom gradu, kako bismo se što više povezali_e, nagrizajući nametnute i disciplinirajuće granice država, nacija i etniciteta, te učili_e iz različitih lokalnih konteksta.
Kao rezultat prošlogodišnje škole, zajedno smo sa sudionicima i učesnicama škole objavile zbornik radova Perspektive abolicionističkog feminizma u globalnom kontekstu: crtice iz Novog Sada. Publikaciju ćemo premijerno predstaviti ove godine na Subversive Festivalu u Zagrebu. Publikacije poput ove za nas nisu samo dokumentacija – one su alat političkog rada, arhiviranja iskustava i širenja praksi feminističkog abolicionizma.
REGIONALNI ABOLICIONISTIČKI FEMINISTIČKI KOLEKTIV 